Projekat: Jačanje kapaciteta za očuvanje biljnih genetičkih resursa u Bosni i Hercegovini

Fondacija ALICA — 2025

Fondacija ALICA je tokom 2025. godine realizovala projekat "Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i drugih lokalnih aktera za bolje očuvanje i korišćenje biljnih genetičkih resursa u Bosni i Hercegovini". Projekat je finansirala FAO - Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Završna radionica održana je 13. i 14. novembra u Istočnom Sarajevu (skupštinska sala Grada). Cilj završne radionice bio je predstavljanje postignutih rezultata i usvajanje prijedloga za mapu puta i platformu za agrobiodiverzitet u Bosni i Hercegovini.

Ključne projektne aktivnosti

Projektne aktivnosti su se fokusirale na mapiranje glavnih zainteresovanih strana i primera dobre prakse u očuvanju i održivom korišćenju biljnih genetičkih resursa kroz održavanje regionalnih radionica, anketiranje, prikupljanje dostupnih podataka iz literature i drugih izvora, obuku i definisanje plana rada i validaciju ostvarenih rezultata.

  • Anketiranje i mapiranje: Sprovedeno je anketiranje ključnih aktera (uključujući poljoprivrednike, istraživače, zadruge, rasadničare i proizvođače sjemena, donosioce odluka i medije). Izvršeno je mapiranje 40 najboljih praksi održivog korišćenja biljnih genetičkih resursa u BiH.
  • Radionice i obuke: Organizovano je šest radionica i obuka uživo sa svim relevantnim akterima za BGR, na temu prava poljoprivrednika te mehanizma pristupa i raspodjele koristi (ABS) (ITPGRFA, Nagoya Protokol i implementacija UNDROP).
  • Definisanje plana i platforme: Definisani su plan budućeg rada i participativni proces dizajniranja platforme.
  • Završni sastanak: Održan je finalni sastanak svih strana radi potvrde plana rada i rješavanja kritičnih pitanja.

Glavni nalazi i rezultati

Glavni nalazi iz anketa ukazuju na:

  • Postojanje vrijednih kolekcija: Poljoprivrednici, zadruge i rasadnici gaje i posjeduju vrijedne kolekcije starih sorti (npr. lubeničarka, karamut, jeribasma), ali bez uniformne baze podataka ili institucionalne podrške.
  • Spremnost istraživača: Istraživači iz institucija izražavaju spremnost za saradnju i umrežavanje.
  • Nedostatak sistemske podrške: Donosioci odluka prepoznaju nedostatak sistemske podrške, slabu koordinaciju i marginalizaciju autohtonih sorti.
  • Glavni problemi: Identifikovani su ključni problemi: nepostojanje povezanih evidencija, fragmentirana saradnja, slabo finansiranje i nedovoljna svijest o značaju BGR.